Projekt obnove i rekonstrukcije glavne gradske tržnice na Gajevom trgu vrijedan je 5,3 milijuna eura i bit će realiziran do kraja 2027. Objekt izgrađen 1962. do danas nije značajnije rekonstruiran. Vanjski je dio natkriven 2004., a sad, 22 godine kasnije trebat će obnoviti i nadstrešnicu.

Aktualni projekt obuhvaća rekonstrukciju postojećeg objekta i nadstrešnice u energetski učinkovitu i održivu zgradu. Racionalizirat će se prostor uz primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a uredit će se i javne zelene površine koje su u obuhvatu tržnice.

Nova, moderna tržnica imat će i prostor za prezentaciju i konzumaciju hrane domaćih lokalnih proizvođača, po uzoru na tržnice europskih i svjetskih metropola, dok će štandovi i klupe ispod nadstrešnice dobiti novi, racionalniji raspored.

Tržnica je trbuh svakoga grada, a Osijek kao najveći grad istočne Hrvatske zaslužuje imati modernu tržnicu. Nakon rekonstrukcije, očekuje se da bi tržnica ponovo postala popularna kao nekada.

Foto i video: Komarilos

Nešto ste kupili ili naručili i velika kartonska ambalaža vam je višak. Svima je tako, no neki očito ne mare gdje će takvu ambalažu ostaviti. U zadnje ju vrijeme sve češće viđamo uz javu urbanu opremu, odnosno koševe za otpatke namijenjene prolaznicima za sitno smeće koje se nađe u džepu ili torbi.

Ostaviti glomaznu ambalažu uz koš za otpatke u najmanju je ruku neodgovorno. Posebno kada se u obzir uzme činjenica da takve koševe prazne djelatnici čistoće koji se kroz grad kreću triciklima na kojima je veća kanta u koju prazne ulične koševe. Stoga ne da nisu u mogućnosti odvesti veliku ambalažu, nego ti nije niti njihov posao.

Više je nego ružno u centru grada vidjeti ovakve prizore nastale nemarom pojedinaca koji misle da će njihov „problem“ riješiti netko drugi.

Foto: Komarilos

Ruinirano parkiralište u Blok centru 2, u Gundulićevoj ulici, u ponedjeljak je zatvoreno građevinskom ogradom i započeli su radovi na skidanju raspadajućeg asfalta. Godinama je taj prostor zapravo bio poluuređen, ali je služio svrsi i smanjivao ogroman pritisak na parkirališta u ovom dijelu središta grada. Zimi i za jačih kiša vozači koji su ovdje parkirali redovito su iz automobila izlazili u lokve i blato.

Pretpostavka je da će nakon obavljenog posla, poput lokacije kod nekadašnjeg Zeke i na Gornjodravskoj obali, i ovdje bljesnuti lijepo uređena i jasno označena parkirališna mjesta, pa se više neće moći događati da pojedinci parkiraju na zelenim površinama koje okružuju parkirališni prostor.

Stanari okolnih zgrada zamoljeni su da u narednom razdoblju, dok traju radovi, svoja vozila privremeno parkiraju negdje dalje.

Foto: Komarilos

Zbog nekoliko je parkiranih vozila na zelenoj površini uz kružni tok kod nekadašnje Bijele lađe prije gotovo mjesec dana došlo do zastoja, pa je morala intervenirati i policija. Unatoč jasno ispisanoj zabrani parkiranja, neki građani i dalje znaju svoje vozilo ostaviti na zelenoj površini, tik uz kružni tok.

Osim što se zbog parkiranih vozila autobusi ne mogu okretati, od zelene je površine napravljena i blatna kaljuža. Osim na zelenu površinu, neki vozači znaju parkirati vozilo i u samom kružnom toku, pa u tom slučaju vozači autobusa nemaju druge nego pozvati policiju.

S obzirom da će se autobusi ovdje okretati još neko vrijeme, vozačima je bolje napraviti koji krug po Gornjodravskoj obali, nego riskirati kaznu i prouzročiti zastoj javnog gradskog prijevoza. Dakle, razmislite prije nego odlučite ostaviti svoje vozilo ovdje.  

STIGLA I POLICIJA Zbog auta parkiranih u kružnom toku ne mogu se okretati gradski autobusi

Foto: Komarilos

Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi na snazi je već 10 godina, a iako prema njemu stalci za parkiranje dvokotača trebaju biti učvršćeni za tlo i omogućiti sigurno i pristupačno vezivanje bicikla za okvir bicikla, a ne za kotače, u gradu je najmanje upravo takvih stalaka.

Većina stalaka postavljena je prije no što je pravilnik donesen i uglavnom je riječ o spiralnim stalcima koji oštećuju dijelove bicikla. Stoga se većina biciklista bez obzira na postavljene stalke i dalje odlučuje svoj bicikl vezati za prvu slobodnu stvar koju uoče. Tako po svim dijelovima grada uredno viđamo bicikle povezane uz stabla, stupove javne rasvjete ili stupove prometnih znakova.

Neki bicikle jednostavno naslone uz ogradu ili neku zgradu vjerujući da tako neće oštetiti svoje vozilo. Najčešće ih viđamo zavezane za ogradu oko ostakljenih ulaza u pothodnik, gdje su spiralni stalci poluprazni, a ograda puna bicikala.

Osijek je grad poznat po svojim biciklističkim stazama i kulturom bicikliranja. I to tijekom cijele godine, ne samo u proljeće i ljeti. O tome bi trebalo povesti računa i omogućiti im sigurnu i prikladnu urbanu opremu. Tako će svi biti zadovoljni.

Foto: Komarilos