Connect with us

Kovinar

ĐAPIĆEVA VERZIJA Evo zašto je Osijek prisiljen platiti 3,9 milijuna € za ništa

Da sam pristao na ugovor to bi značilo duplo povećanje cijene odvoza otpada – rekao je bivši gradonačelnik

Objavljeno

.Dana

„Imali smo šanse k’o tele kod mesara“ – tako je u svojoj izjavi za govornicom Gradskog vijeća o Izvansudskoj nagodbi s austrijskim tvrtkama Strabag i Saubermacher, gradski vijećnik Anto Đapić opisao „slučaj“ ZOIS-a, zbog kojega je Gradsko vijeće donijelo odluku o prihvaćanju izvansudske nagodbe temeljem koje će Grad Osijek platiti 3,9 milijuna eura za odlagalište koje nije i nikad neće biti sagrađeno.

Prilikom obrazlaganja slučaja, gradonačelnik Ivan Radić napomenuo je kako je potrebno vratiti se gotovo četvrt stoljeća unatrag, u 2001. kada je osnovana Javna ustanova za zbrinjavanje otpada istočne Slavonije (ZOIS). Osnovali su ju gradovi Osijek, Vinkovci, Vukovar, Županja i Beli Manastir za projekt regionalnog odlagališta otpada. Godinu dana kasnije raspisan je natječaj, a 2003. je izabran najpovoljniji ponuđač. I onda je ugovor raskinut 2008.

– Od tada traju sudski sporovi, u vrijeme dok su na gradonačelničkoj funkciji bili Anto Đapić, Krešimir Bubalo i Ivica Vrkić. Svi su oni zapravo „strahovali“ hoće li se u njihovom mandatu okončati taj spor. I evo, ja sam na koncu dočekao preinačenu odluku Visokog trgovačkog suda prema kojoj je Grad Osijek dužan platiti 43% troškova, dok je ostatak troškova podijeljen na gradove Vinkovce, Vukovar, Županju i Beli Manastir. Ponuđena nam je nagodba. Ja sam u siječnju bio na konzultaciji s ostalim gradonačelnicima. Ni ja kao gradonačelnik, ni ova gradska uprava, ni ovo Gradsko vijeće, mi nemamo veze s ovim događajima, ali, nažalost, moramo to platiti, kao i drugi gradovi – naglasio je Radić.

Nakon njegovog izlaganja, na upit vijećnice Katarine Kruhonja, što je to što nismo dobro napravili, pa nakon više od 20 godina plaćamo za to danak i postoji li politička odgovornost za stvari koje je netko ranije napravio na našu štetu, vijećnik Anto Đapić odlučio je stati za govornicu „kao jedini vijećnik iz onog vremena i jedini gradonačelnik u kontinuitetu koji je imao veze sa ovom pričom koja je ružna za naš grad“.

– Sam natječaj koji je bio raspisan 2001., a koji je došao na realizaciju u trenutku kada sam ja postao gradonačelnik 2005., jedna je od najvećih podvala koja se mogla dogoditi. Mi smo i tada imali gradsku tvrtku Unikom koja je zbrinjavala otpad i koja je kroz sve ove godine pokazala kako se otpad može zbrinjavati. Pojava ustanove ZOIS, pa tvrtke Z.I.P.O.S. mogla je nastati samo u glavama onih koji smišljaju kako prevariti građane i s velikim, stranim ulagačima isisati novac iz njihovih džepova – započeo je Đapić.

Rekao je kako se prema jednom članku tog ugovora Grad trebao obvezati da će na, nikada izgrađenom, odlagalištu u Antunovcu osigurati 50.000 tona otpada, a ukoliko ga bude manje, onda  bi grad trebao plaćati „penale“ od 11 eura po toni.

– To je bilo zastrašujuće. Da sam ja kao gradonačelnik na to pristao, pristao bih automatski na duplo povećanje cijena odvoza otpada u gradu, uz našu postojeću tvrtku. Išao sam čak u Austriju na razgovore u tvrtke Saubermacher i Strabag, pokušavao da se iz ugovora ukine odredba plaćanja penala ukoliko ne proizvedemo otpada koliko je zamišljeno ugovorom. Oni na to nisu pristali, jer su valjda imali nekakav dogovor s „tvorcima“ tog natječaja. Vrhunac bezobrazluka je bio pred kraj moga mandata, kada je Z.I.P.O.S. potpisao sa ZOIS-om ugovor bez mog i znanja i bez znanja Gradskoga vijeća. Tada je krenuo ovaj spor, iako sam ja pokušavao intervenirati i kod tadašnjeg premijera (Ivo Sanader) da se pokuša s njima dogovoriti da nam se doslovno „skinu s grbače“, jer to je za njih bio mali poslić u odnosu na poslove koje su radili u Hrvatskoj – nastavio je Đapić.

Objasnio je da mu ni danas nije jasno kako su svi ti gradonačelnici dozvolili da se osnuje taj „čudnovati kljunaš“ i da se na takav način ide u zbrinjavanje otpada. Kaže i kako je DORH-u podnio prijavu protiv osoba koje su napravile ugovor i u njega ugradile da se u slučaju spora definira arbitraža.

– Mi do sada nismo niti jednu arbitražu dobili. Bilo je više nego jasno da je riječ o štetnom ugovoru koji niti jedan gradonačelnik nije htio realizirati. Usprkos tome što takav model zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj ne može funkcionirati, mi smo došli u situaciju u kojoj jesmo – rekao je Đapić.

Slaba je to utjeha građanima Osijeka, kojih je prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. nešto manje od 100.000, jer to u grubo znači da na svakoga od nas otpada oko 40 eura te sudske nagodbe, odnosno vjerojatno i dvostruko više kad bismo račun od 3,9 milijuna eura podijelili samo na radno aktivne Osječane. A složit ćete se, nas nitko nije pitao treba li ići u taj posao. Dapače, birali smo ljude koji su u naše ime sklapali te poslove. I sad plaćamo ceh.

(Na fotografiji je Anto Đapić kad je 2009. kao gradonačelnik Osijeka plesao sa sugrađankama na Valentinovo na glavnom gradskom trgu)

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL

Kovinar

NEMA VIŠE KOŽARE Srušene sve zgrade u gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo iz Kišpatićeve

Za sada još stoji samo crvena dvokatnica na uglu sa Zmaj Jovinom

Objavljeno

.Dana

Objavio

Jučer je krenulo rušenje zgrada u kompleksu nekadašnje osječke Kožare. Radi se brzo i učinkovito. Snažni strojevi su najprije porušili zgradu u Ulici Jove Jovanovića Zmaja, neposredno uz OŠ Jagode Truhelke, a danas su nastavili i potpuno sa zemljom sravnili sve objekte u nekadašnjem gospodarskom dvorištu u koje se ulazilo kroz glavni ulaz u tvornicu, u Ulici Mije Kišpatića.

Kompleks se, inače, sastojao od poslovnih objekata koji su dvorište zatvarali sa sve četiri strane, a još je postojala i zgrada u sredini. No, takav tlocrt više ne postoji. Sad je ostala stajati samo poznata crvena dvokatnica na uglu Kišpatićeve i Zmaj Jovine koja izgleda zdravo, ali krov je u jako lošem stanju i bit će zanimljivo vidjeti uklapa li se ona u neku buduću graditeljsku viziju ili je samo privremeno ostala netaknuta dok strojevi ne očiste dvorište.

Sve ostale građevine su temeljito porušene i njihove su prednje fasade ili stražnji zidovi u visini od nekoliko metara vjerojatno privremeno ostali stajati jer služe kao ograda trenutnog gradilišta.

Šuta se odvozi velikim kamionima, pa su mnogo toga već raščistili i prolaznici ni nemaju dojam da su u dvorištu ikada i bili nekakvi objekti. Zbog velike količine prašine koja se stvara prilikom rušenja i utovara građevinske šute radnici neprestano vodom polijevaju ruševine. Za sada je takav pristup vrlo efektan, pa na ulicama i nema mnogo prašine.

Poneki građani u prolazu tek zastanu i fotografiraju zgradu u nestajanju, tek toliko da imaju uspomenu na događaj. Ili se opraštaju.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

DONJODRAVSKA Kanaločistač često ispumpava naslage krpa i vlažnih maramica iz kanalizacije

Dežurna ekipa ovdje iz sustava odvodnje izdvaja sve ono što se ne bi trebalo nalaziti u podzemnim kanalima

Objavljeno

.Dana

Objavio

Građani primjećuju kako ulicom Donjodravska obala već duže vrijeme svakodnevno patrolira veliki kamion Vodovoda namijenjen ispumpavanju kanalizacije, pa su neki od njih izrazili zabrinutost o stanju sustava odvodnje na tom području.

Između ostalih dojava stigla je i ova u kojoj je građanin uz fotografiju poslao i svoju konstataciju: “Kamion-pumpa Vodovoda više od godinu dana izvlači vodu iz kanalizacije iz kolektora na Donjodravskoj obali. Sada to rade svakodnevno, blizu broja 47, barem jednu cisternu dnevno. Pitao sam radnike na vozilu zašto to rade, oni kažu da je izvođač pri gradnji napravio grešku i postavio pogrešan nagib kolektora i zato se mora kanalizacija izvlačiti s tom golemom pumpom”.

Iz Vodovoda pojašnjavaju da je riječ o kamionu tzv. kanaločistaču te da Sjeverni kolektor funkcionira u skladu sa svojom namjenom, dok se kanaločistač koristi isključivo kao pomoćno sredstvo za čišćenje sekundarne kanalizacijske mreže na predmetnoj lokaciji.

“Upravo nam niska razina vode u Sjevernom kolektoru omogućuje učinkovitije provođenje preventivnog čišćenja sekundarne kanalizacijske mreže. U uvjetima niske razine vode u kanalizacijskoj mreži lakše je ukloniti krpe, vlažne maramice i drugi nepropisno odloženi otpad koji se, nažalost, odlaže u sustav odvodnje. Radom kanaločistača dodatno se poboljšava protočnost i pouzdanost kanalizacijskog sustava” – kažu iz Vodovoda-Osijek.

Uglavnom, ako uz šetnicu primijetite veliki kanaločistač, bilo bi u tom trenutku najbolje porazmisliti što sve odlažete u sustav odvodnje. Svakako nemojte u wc-školjke odbacivati krpe i vlažne maramice jer to onda dežurna ekipa ovdje mora ispumpavati.

Foto: Građani Komarilosi

Nastavi čitati

Kovinar

DONJI GRAD Ruše zgradu kompleksa nekadašnje osječke Kožare u Ulici Jove Jovanovića Zmaja

Na mjestima ranije porušenih industrijskih kompleksa niknula su nova naselja, valjda će i ovdje

Objavljeno

.Dana

Objavio

Kratka agencijska vijest uz fotografije bagera u akciji glasi: “Bageri su ušli u glavnu zgradu kompleksa nekadašnje Osječke tvornice kože, među zidove koji su desetljećima svjedočili industrijskom usponu grada, dugom stečaju i sporom propadanju”. Sve točno.

Prethodno su već srušene mnoge druge gradske tvornice, poput Šibicare, Tekosa, Mare, Analita, Slavonije IMK, Mobilije, Šećerane, Lia, Frigisa, Litokartona, Štampe, Kovinara, Obuće…, ali kompleks Kožare na raskrižju donjogradskih ulica Mije Kišpatića i Jove Jovanovića Zmaja je odolijevao, barem vizualno. Ulične fasade su, doduše, vidno propadale i rijetko je koji prolaznik smireno koračao uz zidove, većina je ipak s vremena na vrijeme pogledavala u pravcu krova jer kao da su očekivali da bi se nešto moglo skotrljati na nogostup.

Uglavnom, već je poznato da se na mjestu starih industrijskih kompleksa uglavnom grade nove stambene zgrade i cijela naselja te da novi stanari tih objekata većinom ni ne znaju kako žive unutar duhovnih ograda nekada uspješnih industrijskih dvorišta. Kako god bilo, bageri u akciji su odgovor na prečesta pitanja što će biti sa zgradama na vjerojatno najboljoj donjogradskoj poziciji, tek nekoliko metara od Drave i šetnice kod velikog platoa na Trgu Nikole Tesle. Za početak, bit će to očišćena ledina.

Foto: David Jerković/PIXSELL, Video: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

YES! Raslinje u žardinijerama na Promenadi nije spržilo sunce i sve stvarno dobro izgleda

Zelene oaze su iznenađujuće svježe i šarene

Objavljeno

.Dana

Objavio

Unatoč visokim temperaturama i povremenim toplotnim udarima, na stvarno zadnjih dana užarenoj osječkoj Promenadi, raslinje u žardinijerama nije spržilo sunce i sve doista dobro izgleda. Biljke su očito dobro održavane i zalijevane, pa gotovo iznenađuje njihova svježina i šarenilo.

Na dionici od stare vodovodne centrale, pa do Zimske luke pješaci, biciklisti i romobilisti mogu uživati u zelenom okruženju. A upravo je stanje raslinja u žardinijerama česta tema razgovora tijekom slučajnih susreta jer mnogo gotovo da ne mogu vjerovati kako ove zelene oaze preživljavaju ljetnu vrelinu.

Foto: Komarilos

Nastavi čitati

Kovinar

TRPIMIROVA Netko je udarcem ulubio natpisnu ploču kod grafita “Osijek – nepokoreni grad”

Ovo nije prva vandalska intervencija na grafitu koji je od 2012. zaštićen kao kulturno dobro

Objavljeno

.Dana

Objavio

Oštećena je natpisna ploča, odnosno totem na kojemu je trojezično objašnjen smisao i povijest ratnog grafita “Osijek – nepokoreni grad” na raskrižju Trpimirove i Divaltove ulice. Tekst se ponavlja na hrvatskom, njemačkom i engleskim jezikom, a glasi: “Ovaj grafit u noći 18. studeng 1991. godine, nakon pada Vukovara i najžešće velikosrpske agresije na grad Osijek, napisao je hrvatski branitelj Predrag Sušac kao izraz inata i otpora Osječana te vjere u pobjedu u nametnutom ratu”.

Građanin koji je fotodokumentirao oštećenje dodatno je pojasnio značaj grafita za Osječane: “Na totemu je vidljivo udubljenje nastalo, po svemu sudeći, namjernim djelovanjem. Za neke taj totem je samo komad metala, ali za brojne Osječane totem koji se nalazi uz grafit predstavlja mnogo više. Naime, grafit (koji nije oštećen) nastao je u najtežim danima Domovinskog rata i postao je jedan od najprepoznatljivijih neinstitucionalnih i urbanih simbola obrane grada, mjesto koje podsjeća na prkos, hrabrost i nepokoreni duh Osijeka. Zato na ovo ne treba gledati samo kao na oštećenje jednog obilježja, nego kao na narušavanje dijela memorije našega grada. Ovo je tema od javnog interesa i potrebno je skrenuti pozornost na potrebu očuvanja ovakvih simbola Domovinskog rata i poštovanja prema baštini koja pripada svim građanima Osijeka”.

Ovako su mu vandali pokušali promijeniti smisao 1. siječnja 2015. (Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL)

Inače, poznati osječki ratni grafit je 2012. zaštićen kao kulturno dobro od lokalnoga značaja, a ovo nije prva vandalska intervencija. Pamtimo kako je 1. siječnja 2015. grafit osvanuo prepravljen na način da je netko crvenom bojom prebojao slova “ne” na početku riječi “nepokoreni”, pa je tako pokušao promijenti povijesni smisao. Zatim, nešto više od dvije godine kasnije, polovicom veljače 2017. vandali su preko grafita crvenim sprejem na čirilici napisali Delije, ime navijača Crvene zvezde iz Beograda i četiri slova S.

Ovaj puta, vandali su imali potrebu oštetiti natpisnu ploču i to na predjelu gdje je tekst ispisan engleskim jezikom.

Foto: Građani Komarilosi i Komarilos

Nastavi čitati

Najlaćarnije