Poznata osječka zdravstvena ustanova Ljekarne Tripolski proslavila je 35. obljetnicu rada. Toliko je, naime, prošlo od kada je mr. Marta Tripolski pokrenula prvu osječku privatnu ljekarnu u Pejačevićevoj 9. Do danas, iz njezine je poduzetničke inicijative izrastao ozbiljan poslovni sustav s centralnim skladištem i 14 ljekarni u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji u kojima radi sedamdesetak djelatnika.

– Biti prvi je uvijek teško, pogotovo u tim izazovnim vremenima devedesetih, ali kad vidimo današnju zdravstvenu ustanovu ne preostaje mi ništa nego vam iskreno čestitati – rekao je osječki gradonačelnik Ivan Radić. – Grad Osijek je partner svim svojim poduzetnicima i od 2021. kad sam došao na dužnost za mjere potpore poduzetnicima do sada smo uložili četiri milijuna eura.

U nastavku je gadonačelnik prigodno govorio o mjerama koje gradska vlada provodi kao potporu zdravstvu i najavio strateški projekt Vlade RH, odnosno gradnju novog kliničkog-bolničkog centra Osijek vrijednog 850 milijuna eura što će biti, naglasio je, najveće ulaganje ne samo u zdravstvo nego u Osijek u proteklih 100 godina.

– U ovom trenutku u gradu imamo rekordno visoku zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost u odnosu na 2021., odnosno danas je u gradu zaposleno 5.000 ljudi više nego te godine. A svakako su dio te priče i Ljekarne Tripolski koje zapošljavaju djelatnike. U nadi da ćemo i dalje biti partneri u izgradnji grada, baš kako je rekao i vaš ravnatelj Žolt Tripolski, podsjećam da je snaga u ljudima, snaga je u timu. Pozivam vas da na taj način nastavimo graditi grad i voditi ga prema ljepšoj budućnosti – rekao je gradonačelnik prilikom obraćanja djelatnicima zdravstvene ustanove Ljekarne Tripolski te njihovim partnerima i gostima na proslavi obljetnice.

Prilikom proslave predstavljen je i film o 35 godina povjerenja pacijenata u kojemu većim dijelom, o svojim radnim zadacima, neprekidnom usavršavanju, potpori digitalnih alata i iskustvima u komunikaciji s pacijentima – govore farmaceuti zaposleni u ustanovi.

Tijekom godina ustanova je kontinuirano usavršavala specifičan pristup pacijentima, temeljen na pažljivom slušanju i otvaranju dijaloga, pa su s vremenom postali i referentno mjesto za savjetovanje čak i zdravih ljudi. Poznati su po otvaranju prvog drive in sustava za isporuku lijekova koji se u njihovoj poslovnici u osječkoj Kanižlićevoj ulici mogu preuzimati iz automobila. Također, svojedobno je u javnosti snažno odjeknula njihova tehnološka inovacija sustava robotiziranog pretraživanja, lociranja i predaje lijekova do pacijenata, odnosno oslobađanje vremena za dodatno savjetovanje pacijenata za ljekarničkom recepturom.

Foto: Komarilos

Nije ništa novo, ali bicikliste i pješake ljuti, jer je postalo sasvim uobičajeno da ograda Strojarsko-tehničke škole u Osijeku, ona u prolazu koji dijeli školu od Srednjoškolskog igrališta, učenici i rekreativci redovito parkiraju svoje bicikle i romobile. Ograda je tako preko noći postala jedan veliki stalak, pa biciklisti koji iz Zvonimirove ulice nastavljaju prema vIjencu Ivana Meštrovića, moraju zaobilaziti vozila koja svojim kotačima zauzimaju dio biciklističke staze.

Interesantno je kako se pred školom nalazi nekoliko stalaka za bicikle, no svi su spiralni, oni najomraženiji među biciklistima, pa su ovaj trend vezivanja za ogradu polako preuzeli brojni učenici, a nerijetko se ovdje parkiraju i rekreativci sa Srednjike.

– Već duži period učenici Strojarsko – tehničke škole u Osijeku, Istarska 3 zaključavaju bicikle i romobile za ogradu škole gdje je biciklistička staza i pješačka staza pored srednjoškolskog igrališta i na taj način onemogućuju odvijanje prometa. Biciklistička staza je dvosmjerna. U dvorištu škole postavljen je stalak za parkiranje bicikla, ali ga nitko ne koristi. Bilo bi vrijeme da škola poduzme radnje i upozori učenike da svojim postupcima ometaju promet. Neka bicikle za vrijeme nastave ostavljaju, ako baš hoće, unutar dvorišta i neka ih vežu za ogradu, ali sa unutarnje strane – ističe sugrađanin, koji je fotodokumentirao ovu novo-normalnu pojavu koja je postala svakodnevna praksa.

Iako ispred EMŠE imaju stalke za bicikle, neki ih i dalje zaključavaju za ogradu dvorišta

Foto: Građani Komarilosi

U Strossmayerovoj ulici, na dionici između Mlinske i zapadnog dijela Petefijeve, srušen je kompleks od dvije kuće i parcela je pripremljena za gradnju. To samo po sebi ne bi bilo važno niti bi bio problem da rušitelji (ili graditelji) iza sebe nisu ostavili potpuno nezaštićen pristup ogromnoj rupi nekadašnjeg podruma koja se nalazi odmah uz pješačku i biciklističku stazu!

Rupa duboka više od jednog metra naprosto mami da netko u nju upadne. Recimo, građani koji u prolazu eventualno (kao što je to uobičajeno) nešto čačkaju po ekranu mobilnog telefona idealne su potencijalne žrtve jer je dovoljno stazu promašiti samo za centimetar i – ode noga! U uvjetima slabije vidljivosti i vozači bicikala mogu se strmoglaviti u nekadašnji podrum. Netko bi se ovdje mogao ozbiljno polomiti.

Nema nikakve oznake i nikakve ograde, tek su na jednom mjestu ostale okomito stršati dvije cijevi od bivše plinske instalacije. Iza njih je rupa velika poput osrednjeg bazena.

Ovo je neodgovorno i opasno. Građanin koji je poslao informaciju i prvu fotografiju ove iznimno kritične točke napisao je kako rupa uz samu stazu tako nezaštićena stoji već danima, da je duboka barem dva metra i da nema naznaka o početku građevinskih radova zbog kojih bi eventualno tamo bile postavljene neke građevinske ograde ili druge zaštite.

Foto: Komarilos

______________________________________________

REAKCIJA Gornji tekst objavljen je u subotu oko podneva, a istoga dana poslije 22,00 sati stiglo je i reagiranje s nekoliko fotograija u kojemu stoji:

“Poštovani, ovim putem želimo demantirati tvrdnju da gradilište nije bilo ograđeno i osigurano. Navedena informacija nije točna jer je gradilište tijekom izvođenja radova bilo propisno ograđeno. U prilogu dostavljamo dvije fotografije snimljene tijekom izvođenja radova i pri izmjeni izvođača, iz kojih je vidljivo da je gradilište bilo ograđeno i osigurano. Tijekom radova, uključujući i razdoblje izmjene izvođača, gradilište je bilo adekvatno osigurano zaštitnom ogradom. Molimo da ovu objavu uklonite, kako javnost ne bi bila dovedena u zabludu.”

Trg Franje baruna Trenka u suštini je lijepi mali park obrubljen Vukovarskom, Stepinčevom i Gundulićevom ulicom (za starije Osječane, to je park kod nekadašnjeg restorana Lovački rog). U centralnom dijelu parka nalazi se uredna i funkcionalna fontana, a uokolo su raspoređene košare za otpatke i klupe, neke od njih u debeloj hladovini. E, upravo tu, uz jednu od košara, odnosno uz klupu, nepoznat netko odlučio je ostaviti svoj glomazni otpad.

Tako sad u parku imamo nešto dasaka postavljenih na košaru, zatim kartonsku kutiju u kojoj je isporučena ležaljka za plažu (ili dvorište) i raspadnutu metalnu konstrukciju za sušenje rublja. Prekrasno! Nekome, dakle, tko živi u središtu grada, palo je na pamet kako će se svoga otpada najbolje riješiti tako da ga naprosto istovari u – park!

Dakle, taj netko morao je barem u dva navrata hodati s tom količinom otpada kako bi ga ostavio u parku, netko ga je morao i vidjeti – osim ako je dolazio noću – i bilo bi lijepo da ga je upozorio.

U redu, moguće je da taj netko nema automobil i nije u mogućnosti odvesti svoj otpad do najbližeg reciklažnog dvorišta, ali to nije razlog da tovari otpad u gradski park. Osim toga, za tren oka se na internetu ili među sugrađanima može pronaći informacija o tome kada se i s kojih pozicija odvozi glomazni otpad. Imamo, dakle, reciklažna dvorišta, mobilna reciklažna dvorišta, a imamo i mogućnost jednom godišnje naručiti besplatnu uslugu odvoza do dva kubika glomaznog otpada, samo treba pozvati na besplatan telefonski broj 0800 200 025. Ali najjednostavnije je ostaviti svoje smeće na javnom mjestu.

Sad je to bio park, sutra može biti dvorište obližnjeg vrtića ili osnovne škole, zatim možda bi bilo efikasno otpad odbacivati i na trgovima (tu se može lako prilaziti vozilima za odvoz smeća) ili na parkiralištima (jer tu uvijek ima netko s većim gepekom tko to može pokupiti).

Nadalje, otpad će možda ostavljati ljeti uz bazene na Kopiki (jer je tu uočljiv pa će ga već netko pokupti), zašto ne i na pješačkom mostu ili na lukobranu Zimske luke. Zapravo, toliko je mjesta na kojima se možete riješiti problema s glomaznim otpadom, samo ako ste dovoljno maštoviti. Nažalost.

Foto: Komarilos

Od ranih jutarnjih sati građni javljaju o aktivnostima broda s postrojenjem za izvlačenje i nasipavanje pijeska koji obavljaju posao na dravskoj plaži Copacabana. Isti su posao prošle godine počeli raditi točno mjesec dana kasnije, pa se očigledno vodi računa da kompletno kupalište bude u funkciji kako je i obećano – do početka kupališne sezone.

Za usporedbu, za potrebe prošle sezone kupanja istovareno je i potom bagerima na plaži razvučeno te nivelirano 1100 kubika svježeg pijeska.

Foto: Komarilos